Edukacija mladih oftalmologa

Specijalna bolnica za oftalmologiju Svjetlost vjeruje u edukaciju i obrazovanje mladih tako da svake godine zapošljava nekoliko novih liječnika koji dobivaju mogućnost specijalizacije iz oftalmologije. Osim što imaju u potpunosti pokrivene troškove specijalizacije, liječnici imaju mogućnost odlaska na prestižne svjetske kongrese te posjet najpoznatijim oftalmološkim centrima, gdje mogu steći nova znanja te uvijek biti u korak s najnovijim dostignućima u struci.

Klinika Svjetlost u postupku je pokretanja poslijediplomskog studija i tečaja trajne izobrazbe za oftalmologe Hrvatske i regije na kojem će se prenositi najnovija znanja i tehnička dostignuća struke. Studij će biti organiziran u suradnji s poznatim svjetskim oftalmološkim stručnjacima s idejom produbljivanja međusobne suradnje i dovođenja svjetske oftalmologije na naša područja.

Očna Klinika Svjetlost već posjeduje wet-lab (laboratorij za kirurško usavršavanje na svinjskim očima i plastičnim modelima) u kojem se već sada provodi kirurško usavršavanje mladih kolega u svrhu što bržeg i boljeg postizanja kirurške spretnosti potrebne za kvalitetan pristup pacijentu.

Očna klinika Svjetlost primila novo europsko priznanje za kvalitetu

U sklopu svečanosti koja je u Berlinu održana 13. prosinca, Europsko društvo za istraživanje kvalitete (ESQR) dodijelilo je oftalmološkoj Klinici Svjetlost prestižno priznanje Quality Choice Prize za 2016. godinu. Očna Klinika Svjetlost tako je postala prva hrvatska tvrtka s ovim vrijednim priznanjem, koje se dodjeljuje na temelju rezultata anketa, istraživanja mišljenja korisnika te istraživanja tržišta, a selekcijski proces između ostalog uključuje analizu provedenih društveno odgovornih projekata i analize javnih izvora informiranja.

Nagrada, koju dodjeljuje krovna europska organizacija za istraživanje kvalitete, namijenjena je najboljim svjetskim tvrtkama, javnim upravama i organizacijama koje se ističu kvalitetom i inovacijama svojih usluga i proizvoda. Tako se Klinika Svjetlost našla u društvu nekih od najvećih svjetskih tvrtki poput Philipsa, UniCredit banke, Air Canade i japanske Konica Minolte, koji su ovo priznanje dobili proteklih godina.

Nakon što je početkom listopada Klinika Svjetlost u Cannesu primila priznanje “Best Regional Hospital“, koje dodjeljuje Europsko poslovno vijeće (Europe Business Assembly, Oxford, UK), a kojim se nagrađuje izvrsnost u kvaliteti i menadžmentu, novo je europsko priznanje još jedna potvrda visokih standarda poslovanja i usluge koje Klinika pruža svojim pacijentima.

Na svečanoj ceremoniji dodjele nagrada u Berlinu nagradu je dobilo ukupno sedamdeset i devet poduzeća, bolnica, javnih uprava i organizacija iz različitih sektora sa svih kontinenata. Ispred očne Klinike Svjetlost nagradu je primio doc. dr. Ratimir Lazić, voditelj Odsjeka za retinu Klinike Svjetlost. „Iznimno mi je drago što sam u ime Klinike Svjetlost, prvog hrvatskog predstavnika na ovom prestižnom skupu, imao priliku primiti nagradu ispred brojnih predstavnika međunarodne poslovne zajednice. Novim priznanjem dobili smo dodatan vjetar u leđa koji nam pruža motivaciju za kontinuirani napredak. I dalje ćemo nastaviti u smjeru u kojem smo krenuli, a to je opravdati povjerenje svih naših pacijenata bez kojih danas bili ne bismo jedna od vodećih oftalmoloških klinika u regiji“, rekao je voditelj Odsjeka za retinu Klinike Svjetlost, doc. dr. Ratimir Lazić.

U znak priznanja za etično poslovanje i poduzetničku inicijativu koji pokazuju vrhunski uspjeh u upravljanju kvalitetom, Klinika Svjetlost proglašena je pobjednikom u zlatnoj kategoriji.

Prof. Iva Dekaris u Luganu održala tečaj operacije mrene za austrijske oftalmologe

Tridesetak specijalista i specijalizanata oftalmologije iz Beča, Welsa, St. Poltea, Klagenfurta i Innsbrucka imali su jedinstvenu priliku sudjelovati u Wetlabu tvrtke Alcon koji se održao u novom centru za izobrazbu Europske škole za napredni studij oftalmologije (ESASO) u švicarskom Luganu. Tečaj operacije sive mrene na poziv organizatora, američke tvrtke Alcon i domaćina, vodila je medicinska direktorica Klinike Svjetlost, prof. dr. sc. Iva Dekaris.

Tečaj je održan u novo-otvorenom ESASO wet-labu - najopremljenijem centru takve vrste u Europi. Učesnici tečaja imali su priliku vježbati na najboljoj opremi u optimalnim uvjetima. Vršili su operacije mrene na najmodernijoj opremi za ultrazvučnu operaciju mrene – na deset Alcon-Centurion® Vision sistema na svinjskim očima te na „simulatorima“ operacije. U centru se osim operacije mrene moglo vježbati i vitreo-retinalne operacije, pod vodstvom austrijskog oftalmologa prim. dr. Ali Abri.

Izuzev samog praktičnog tečaja u wet-labu, dr. Dekaris održala je i nekoliko teoretskih predavanja u kojima je austrijskim kolegama prenijela dugogodišnje iskustvo Klinike Svjetlost u operacijama mrene, kao i u operacijama „skidanja dioptrije“ operacijom na leći – tj. operacijama ugradnje multifokalnih leća u korekciji starosne dioptrije, tj. prezbiopije. Sudionici tečaja su iznimno pozitivno ocijenili stečena znanja te Alcon-ESASO planira organizaciju daljnjih wet-labova u suradnji s Klinikom Svjetlost.

Znate li što je suho oko i koji su simptomi?

Sindrom suhog oka nastaje ili zbog nedovoljnog lučenja suza ili zbog poremećaja u kvaliteti suznog filma. Suze su neophodne za podmazivanje, prehranu, zdravlje i optičke funkcije prednje površine oka te jasan vid. Osim toga, smanjuju mogućnost infekcije, ispiru strana tijela iz oka i zadržavaju površinu očiju glatkom i čistom. Svakim treptajem kapka suze prekriju prednju površinu oka, to jest spojnicu i rožnicu. Višak suza u oku otječe u male drenažne kanale u unutarnjem kutu oka i dalje u nosnu šupljinu.

S obzirom da treptanje podmazuje oči, simptomi suhog oka se pogoršavaju prilikom aktivnosti u kojima se ne trepće mnogo, kao npr. čitanje, korištenje kompjutera, gledanje televizije ili vožnja.

Simptomi se također pogoršavaju u vjetrovitim, suhim uvjetima i blizu dima cigarete, a poboljšavaju se kad pada kiša i kada je maglovito zbog visoke vlažnosti zraka.

Sindrom suhog oka je u današnje vrijeme sve češći problem, izražen kod ljudi koji dugo nose meke kontaktne leće (oko 70% osoba koje nose meke kontaktne leće se žale na suhe oči) , koji rade u klimatiziranim prostorijama, kao i osobe koje većinu vremena provode na računalu.

Suze su produkt nekoliko žlijezdi unutar i oko vjeđa. Suze se sastoje od tri sloja: ulja/lipida, vode i mukoze. Svaka komponenta služi funkciji zaštite i njezi prednje površine oka. Glatki uljni/lipidni sloj spriječava isušivanje vodenog sloja taj vanjski sloj lipida sprječava isparavanje suza i smanjuje napetost površine (stabilizira suzni film), a luče ga Meibomove žlijezde. Srednji vodeni sloj sadrži lizozim i imunoglobulin A (IgA), a luči ga suzna žlijezda. Funkcija mukoznog sloja je da jednoliko rasprši suze preko površine oka i taj unutrašnji sloj mucina koji luče stanice spojnice oka (konjunktiva) i suzna žlijezda, ima ulogu vlaženja i dodatne stabilizacije suznog filma. Ako suze isparavaju prebrzo ili nisu raspršene jednoliko preko rožnica zbog manjka bilo kojeg od ova tri sloja, razvijaju se simptomi suhog oka. Najčešća forma suhih očiju je nedovoljna količina vodenog sloja suza.

Problemi sa suhim okom započinju bez većih simptoma, ali se postupno pogoršavaju. Najčešće se pacijenti žale na iritaciju očiju, osjećaj stranog tijela u oku, ponekad svrbež, a u uznapredovalom stadiju bolesti na bol te snažnu svjetloplahost (fotofobiju).

Kada je oštećen samo jedan sloj suznog filma, pacijenti se ponekad žale na povećani intenzitet suzenja, što je paradoks. To se može objasniti činjenicom da dolazi do povećane proizvodnje suznog sloja pri nedovoljnoj proizvodnji ostala dva sloja suznog filma.

Jedan neobičan simptom suhih očiju su suze na rubovima oka. Ovo se događa kao odgovor na oštećenja površine oka. Nažalost ove suze nemaju masnu komponentu koja je potrebna da oko zadrži svoju vlažnost. Iz tog razloga možete imati suzne oči, ali i dalje imati osjećaj suhoće.

Autor; dr. Maja Bohač, voditeljica Odsjeka za refraktivnu kirurgiju

Jeste li znali kako 3-D filmovi utječu na naše oči?

3-D filmovi postaju sve popularniji pa se često postavlja pitanje kako utječu na naše oči, posebno na oči djece. Postoji li štetan utjecaj na oči?

3-D filmovi stvaraju dvije različite slike na ekranu koje su na određenoj udaljenosti kako bi se povećala percepcija dubine. Bez 3-D naočala, koje filtriraju svjetlo i prikazuju različite slike svakom oku, slika na ekranu izgleda zamućeno. Ljudi imaju 3-D vid (vide u tri dimenzije) zahvaljujući tome što su nam oči udaljene otprilike 6,3 cm. Koristimo oba oka za percepciju dubine. Naš mozak interpretira malo različiti pogled koje svako oko opaža pri gledanju predmeta te se na taj način uočava treća dimenzija. Da bi vidjeli 3-D oči nam moraju djelovati istovremeno i koordinirano. Otprilike 5% ljudi ne može vidjeti 3D jer su „monokulusi“, koriste samo jedno oko za gledanje zbog slabovidnosti ili neke bolesti ili ozljede oka. Oko 25% ljudi ima graničan binokularan vid (gledanje s dva oka) što znači da mogu koristiti oba oka da vide 3D, ali otežano.

Prema dosadašnjim spoznajama, iako nisu napravljenje dogoročne studije, nema pokazatelja koji bi upućivali na štetan utjecaj 3-D fimova na vid. Kod nekih ljudi javlja se glavobolja ili mučnina za vrijeme gledanja 3-D filmova što je najčešće posljedica problema fokusiranja ili percepcije dubine kod samog gledatelja. S druge strane, kod određenog broja ljudi, 3-D efekt može djelovati zbunjujuće na mozak te uzrokovati nelagodu pri gledanju iako je vid normalan.

Kod djece mlađe od 6 godina ipak je preporuka izbjegavati dulje gledanje 3-D filmova ili video igrica kako bi se izbjeglo moguće eventualno oštećenje razvoja vida. Ukoliko se dijete žali na glavobolju, umor očiju ili mutniji vid pri gledanju 3-D filmova ili igrica, najvjerovatnije postoji problem s vidom zbog čega je svakako preporuka napraviti detaljan oftalmološki pregled.

Za sada nije napravljeno istraživanje o učinku 3-D digitalnih proizvoda na oko i razvoj vida kod djece niti je poznato na koji bi način 3-D digitalni proizvodi mogli uzrokovati eventualno oštećenje kod djece s zdravim očima. Ipak, kod djece sa slabovidnošću ili strabizmom (škiljavošću) kod kojih postoji poremećaj percepcije dubine ili normalnog 3-D vida, nije preporučljivo duže gledanje 3-D filmova s obzirom da postoji veća vjerovatnost razvoja glavobolje i/ili umora očiju.

Autor: dr. Ivana Romac Coc, spec. oftalmolog

Umjetna elektronička mrežnica - čip koji vraća nadu slijepima

U posljednjih deset godina postignut je veliki napredak u liječenju bolesti mrežnice (retine), tog delikatnog “filmskog platna” koje oblaže unutrašnjost našeg oka i vidnim živcem šalje sliku u mozak.

Upravo sam se vratio s godišnjeg sastanka Američkog udruženja retinalnih specijalista koji je održan u San Franciscu. Imao sam zadovoljstvo razgovarati s kolegom dr. Markom Hamayunom koji je upravo postao predsjednik udruženja. Dr. Hamayun je konstruirao prvi "elektronički čip" ili elektronsku retinu koja se ugrađuje ljudima koji su izgubili vid zbog nasljedne bolesti retinopatije pigmentoze.

Kod ove bolesti centar za vid u mozgu i vidni živac su očuvani, ali je retina izgubila funkciju jer su propali fotoreceptori. Fotoreceptori u normalnim okolnostima predstavljaju stanice osjetljive na svjetlo koje stvaraju elektične signale kada su osvjetljeni i podražuju živčane nitice na kojima leže.

Elektronski čip se ugrađuje na očnu pozadinu i podražuje živčane nitice očnog živca umjesto fotoreceptora koji su uništeni bolešću. Male električne diodice stvaraju elektičnu struju. Ovisno o tome koje su diodice podražene stvara se slika oblika i kontura i prenosi u mozak jer su i živčane nitice organizirane tako svaka nitica prenosi određenu točku slike.

Elektronski čip može biti stimuliran na dva načina. Direktna stimulacija postiže se podraživanjem direktnom slikom koja ulazi u oko i pada na fotoosjetljive diode. Indirektni načim podraživanja postiže se nošenjem naočala u koje je ugrađena kamerica. Slika iz kamerica bežičnim putem prenosi se do čipa koji putem električnih diodica podražuje živčane nitice. Direktni način je prirodniji, ali zahtjeva potpunu prozirnost rožnice, leće i staklovine da bi slika mogla podražiti diode. Kod indiretnog načina nije bitna prozirnost jer sliku stvara kamerica. Za sada je odobrena samo uporaba indirektnog čipa koje se zove Argus II.

Ovi uređaji veliki su napredak jer je po prvi puta u povijesti uspjelo postići da neke osobe s neizlječivim bolestima progledaju. Naravno, treba istaknuti da je vid koji se trenutno može dobiti ovim putem vrlo skroman: vide se konture i siluete, no i takav vid slijepoj osobi omogućuje sigurnije kretanje.

Također treba istaknuti kako se trenutno ovaj uređaj ugrađuje samo osobama koje su izgubile vid zbog retinopatije pigmentoze. Još uvijek nije moguće ugrađivanje ovog uređaja osobama kojima je stradao i očni živac jer sliku treba prenijeti do centra za vid u mozak. No radi se na uređaju koji bi direktno podraživao centar u mozgu kako bi se premostio bolesni živac.

Trenutno ugradnja ovog čipa izvodi se u samo nekoliko zemalja svijeta, a uređaj je prilično skup i stoji oko 120.000 američkih dolara.

Autor: doc. dr. sc. Ratimir Lazić, voditelj Odsjeka za retinu

Oftalmolozi klinike Svjetlost i na ovogodišnjem "Live surgery" simpoziju

Oftalmolozi klinike Svjetlost na simpoziju prikazali vrhunske vještine

ZAGREB, 29. listopada 2016. – Četvrtu godinu zaredom tim kirurga oftalmologa Klinike Svjetlost brojnom auditoriju od nekoliko tisuća oftalmologa iz Zagreba i Milana priuštio je nesvakidašnji kirurški doživljaj - operacije oka u izravnom prijenosu. Četiri vrhunska operatera i 5 kirurških zahvata u krupnom planu, paralelni rad u 2 operacijske dvorane, a sve u samo 60-ak minuta, gotovo pola sata manje od zadanog vremena – presjek je to zahtjevnog i uzbudljivog natjecanja za nagradu Best Live Surgery Award koje je ove subote održano u okviru najvećeg svjetskog videokirurškog kongresa "Videocatarattarefrattiva Milano".

Mrena

Po iskustvu ugradnje multifokalnih i intraokularnih leća s proširenim rasponom vida (više od 6000) među vodećim smo europskim očnim klinikama.  

U oftalmološkoj Klinici Svjetlost mrenu možete operirati unutar tjedan dana od obavljenog pregleda. Operacija mrene je bezbolan, brz, siguran i učinkovit operativni zahvat. Zahvaljujući vrhunskoj tehnologiji, znanju i iskustvu naših kirurga mrenu možete riješiti unutar 3 sata od dolaska u očnu Kliniku.

Naši operateri u proteklih 18 godina u „Svjetlosti“ su obavili više od 30.000 operacija mrene. Oftalmološka klinika Svjetlost ima najveće iskustvo u ovom dijelu Europe s ugradnjom multifokalne ili Symfony intraokularne leće kojom se pacijent može riješiti i mrene i nošenja naočala. S ugrađenom Symfony lećom pacijent bez naočala dobro vidi i na blizinu i na srednju udaljenost i na daljinu.

dr. Ante Barišić - kirurg prednjeg segmenta oka

Jesam li kandidat za lasersko skidanje dioptrije?

Laserskom skidanju dioptrije se može podvrgnuti 95% osoba starijih od 18 godina sa stabilnom dioptrijom unutar godinu dana (promjena dioptrije manja od 0.50D). Laserom se može skidati dioptrija od -10.0 to +6 i do ±6 cilindara astigmatizma.
Laserskim skidanjem dioptrije može se korigirati miopija (kratkovidnost), hipermetropija (dalekovidnost) i astigmatizam kako bi se pacijent riješio ovisnosti o naočalama i kontaktnim lećama.

Naočale mogu biti smetnja osobama koji imaju aktivan stil života, posebno kod sportskih aktivnosti. Kao alternativu koriste kontaktne leće.

Iako kontaktne leće osiguravaju mnogim osobama dobar vid, ipak imaju svoja ograničenja kao što je suho oko, alergija oka te infekcije oka. Ukoliko se nose dulji period, kontaktne leće uzrokuju oštećenja na površini oka radi nedostatka kisika te mogu dovesti do upale rožnice koje znaju biti vrlo dramatične. Kod ovakvih ograničenja, rješenje je metoda LASIK.

Kandidati za LASIK trebali bi:

• Imati više od 18 godina
• Imati stabilnu dioptriju najmanje godinu dana
• Imati raspon dioptrije od -10.0 do +6; do ±6 cilindara astigmatizma
• Imati zdravu rožnicu (pacijent s bolesnom rožnicom kao što je keratokonus ne smije ići na LASIK, ali za takva stanja postoje druge mogućnosti skidanja dioptrije-cross linking+PRK, ugradnja intraokularne leće..)

dr. Maja Bohač - refraktivni kirurg

 

Specijalist oftalmolog prof.dr.sc. Iva Dekaris

prof.dr.sc. Iva Dekaris

• Specijalist oftalmolog
• Subspecijalist za bolesti prednjeg segmenta oka
• Voditeljica Odsjeka za rožnicu Klinike Svjetlost
• Medicinski direktor očne Klinike Svjetlost

 Područje rada

Profesorica Dekaris bavi se kirurgijom prednjeg dijela oka. Ima iskustvo od 20 godina kirurškog rada i više od 20.000 operacija oka: ultrazvučnih operacija mrene, transplantacija rožnice, korekcija refraktivnih grešaka ugradnjom multifokalnih, toričnih i fakičnih intraokularnih leća, transplantacija amnija i drugih rjeđih operacija na prednjem dijelu oka. Više puta je bila kirurg-instruktor na "kirurgiji uživo" tj. tečajevima iz područja ultrazvučne operacije mrene, a zadnje tri godine je Instruktor operacije mrene (teorije i prakse) za Europsko udruženje za operaciju katarakte i refraktivnu kirurgiju (ESCRS).

Obrazovanje

Dr. Iva Dekaris završila je Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu te je potom položila diferencijalni ispit na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Bologni i time stekla i talijansku titulu doktora medicine i kirurgije. Znanstveno i stručno se usavršavala na nekoliko sveučilišta u inozemstvu: na Pasteur Institutu u Parizu i na sveučilištima u Utrechtu, Hamburgu, Munchenu, Baltimoreu i Bostonu. Završila je 2 poslijediplomska studija: iz biologije (smjer biomedicina) na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, gdje je i magistrirala te iz oftalmologije (dijelom na Sveučilištu Harvard u SAD-u i na Medicinskom fakultetu u Zagrebu).

Također je prošla postdoktorski istraživački studij iz područja transplantacije rožnice na Harvard Medical School u Bostonu, gdje je izradila veći dio svoje doktorske disertacije. Doktorat znanosti iz područja transplantacije rožnice obranila je pri Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Kao specijalist oftalmolog prvo je radila u KB Sveti Duh, gdje je od 2002-2007. g. obnašala i dužnost predstojnice Zavoda za oftalmologiju koji je za vrijeme njena mandata po prvi puta postao očna klinika. U istom periodu bila je i medicinski direktor Lions hrvatske očne banke (Referentnog centra za transplantaciju rožnice). U Kliniku Svjetlost prelazi 2007. godine. Trenutno djeluje kao naslovni redoviti profesor i znanstveni savjetnik Sveučilišta u Rijeci te predaje na poslijediplomskom i dodiplomskom studiju iz oftalmologije u Zagrebu i Rijeci.

Oftalmološka Klinika Svjetlost dobitnik prestižnog europskog priznanja "Best Regional Hospital"

Cannes, 7. listopad 2016. - Oftalmološka Klinika Svjetlost u francuskom je Cannesu primila priznanje "Best Regional Hospital" za izvrsnost u području oftalmološke struke prepoznatu na europskoj razini. Prestižno priznanje očnoj Klinici Svjetlost dodjeljeno je od strane Europskog poslovnog vijeća (Europe Business Assembly, Oxford, UK) na forumu pod nazivom "Izvrsnost u kvaliteti i menadžmentu". Očna Klinika Svjetlost dobitnik je glavnog priznanja među nominiranim zdravstvenim ustanovama različitih djelatnosti, izabranih na temelju sljedećih profesionalnih kriterija: menadžement, izvrsnost djelatnika, briga za sigurnost pacijenta, tehnološka infrastruktura i inovativni pristup zdravstvu i medicinskim pitanjima. Uz to, vrednovana je kvaliteta pružene usluge, profesionalno dostignuće u struci, domaće i međunarodno priznanje te svjedočanstva pacijenata. Osnivač i ravnatelj Svjetlosti prof. Nikica Gabrić dobitnik je priznanja "Menadžeri godine".

Očna Klinika Svjetlost jedina je privatna oftalmološka klinika u Hrvatskoj i jedina specijalna bolnica za oftalmologiju. Osnovana je 1998. godine, a do danas je u očnoj Klinici obavljeno više od 100.000 svih vrsta operacija na očima. Osim u Zagrebu, oftalmološka klinika Svjetlost svoje usluge pruža i u Splitu te Sarajevu i Banja Luci u susjednoj Bosni i Hercegovini. Najznačanije međunarodno priznanje kvalitete ostvareno je prošle godine na najvećem svjetskom videokiruškom kongresu u Milanu na kojem su operateri Klinike Svjetlost osvojili "oftalmološkog Oscara", operirajući uz izravan prijenos u konkurenciji nekoliko europskih centara, pri čemu je operacije uživo pratilo više tisuća oftalmologa iz cijelog svijeta.

Znate li kada je pravo vrijeme odvesti dijete na pregled kod oftalmologa?

Vid je izuzetno važan i s rođenjem nije u potpunosti razvijen. Tek nakon poroda vidni podražaji započinju intezivan razvoj vida. Kada dijete navrši 3 godine, roditelj je taj koji bi trebao odvesti dijete na preventivni, rutinski pregled oftalmologu bez obzira što se naizgled sve može činiti u najboljem redu. Kada roditelji razmišljaju o dobrom vidu svog djeteta, uglavnom misle o tome koliko jasno vidi čitati tijekom očnog pregleda.

Roditelji često znaju reći da dijete vidi čak i mrvice kruha ne tepihu, zaboravljajući da dijete gleda sa oba oka, a najvažnije je ispitati vid na svakom oku pojedinačno. Također, pregledom vidne oštrine ne određuju se ostali aspekti vida koji su djeci potrebni za normalno funkcioniranje u svakodnevnom životu, a ponajprije u školi. To su, primjerice, koordinacija očnih pokreta i mogućnost akomodacije (fokusiranja) pri gledanju na blizinu, zatim postojanje binokularnog vida, odsutnost strabizma (škiljavosti) i ostalo.

Simptomi i znakovi koji bi trebali pobuditi sumnju na očne bolesti kod djece su:

• bijela zjenica
• dijete ne uočava, odnosno pogledom ne prati predmete i igračke
• dijete škilji, pokriva jedno oko rukom, naginje glavu
• neprirodan položaj ili neusklađenost pokreta očiju (strabizam)
• spontani, ritmički trzaji očiju (nistagmus)
• pretjerano suzenje i crvenilo očiju, često trljanje očiju
• umor, glavobolja ili vrtoglavica pri čitanju, brzo zamaranje kod čitanja
• pretjerano približavanje TV-u 

Najčešće očne bolesti i stanja koja mogu biti uzrok loše vidne oštrine u djeteta su refraktivne pogreške koje se ispravljaju naočalama ili kontaktnim lećama te strabizam (neprirodan položaj očiju, škiljavost). Ostali mogući uzroci lošeg vida jesu zamućenje očne leće (katarakta), glaukom (povišen očni tlak), ozljede očiju (često djeca ne kažu da su se ozlijedila), bolesti rožnice, bolesti mrežnice i vidnog živca, tumori (retinoblastom) te neki nasljedni poremećaji.

Dječji oftalmološki pregled traje do dva sata i obuhvaća:

• određivanje vidne oštrine na blizinu i daljinu
• testove za strabizam i stereovid
• širenje zjenica i određivanje objektivne dioptrije
• kompletan pregled prednjeg i stražnjeg segmenta oka.

Mnogi od poremećaja vida u dječjoj dobi jednostavno se liječe ako se otkriju na vrijeme. U očnoj Klinici Svjetlost oftalmološki pregled je prilagođen dobi djeteta pri čemu ga nastojimo djeci učiniti i što zanimljivijim.

dr. Neven Miličić, spec. oftalmolog