petak, 1. rujna 2017.

Znanstvenici utvrdili uzroke kratkovidnosti



Posljednjih godina puno se govori i piše o izrazitom porastu broja kratkovidnih osoba. Znanstvenici to opisuju i kao “epidemiju kratkovidnosti” koja je posebno izražena u SAD-u i državama istočne Azije. U SAD-u čak polovica mladih ima minus dioptriju, a u Kini, Japanu ili Koreji i više od 80%. I kod nas je sve više osoba koje za dobar vid na daljinu trebaju naočale ili kontaktne leće.

Kod osoba kod kojih nošenje naočala nije uzrokovano godinama (poslije 40. godine počinje slabiti akomodacija oka i s vremenom imamo potrebu za naočalama za čitanje), više od 95% osoba je kratkovidno (miopija), a samo 5% njih ima plus dioptriju i vid im je zamućen na blizinu, ali i na daljinu (hiperopija).

Što je kratkovidnost?

Kratkovidne osobe vide dobro na blizinu, ali ne i na daljinu. Dužina oka bez dioptrije je 24 milimetra. U slučaju kratkovidnosti vid na daljinu je zamućen jer je očna jabučica izdužena (1 milimetar predstavlja 3 dioptrije) pa leća u oku fokusira svjetlost ispred žute pjege, a ne na nju samu kao na centar našeg najoštrijeg vida na stražnjem dijelu oka. Najčešće rast oka prati rast tijela i završetkom puberteta dioptrija se stabilizira.

Zašto nastaje kratkovidnost?

Stoljećima su ljudi, poput astronoma Keplera, smatrali da je puno rada na blizinu (čitanje, pisanje) uzrok “kvarenja vida”. Znanstvenici su posljednjih desetljeća glavnim uzrokom nastanka dioptrije smatrali genetiku. Istraživanja pokazuju da se u velikoj mjeri kratkovidnost nasljeđuje, ali kako objasniti njezin porast u drugoj polovici 20. stoljeća?

Znanstvenici su uočili statistike koje pokazuju da je gotovo tri puta veća češća kratkovidnost kod osoba koje žive u gradovima nego na selu što se pripisuje fenomenu “života u kutiji”. Nedavno objavljeni rezultati istraživanja nizozemskog tima znanstvenika su potvrdili hipoteze poznate Rotterdam studije (1990-2008.) da je izduživanje očne jabučice i nastanak kratkovidnosti u izravnoj vezi s većim izlaganjem oka gledanju predmeta koji su nam blizu. No, taj razlog nije jedini.
Od 2008. znanstvenici sa Sveučilišta u Sydneyu proučavali su dvije skupine djece čiji je isti postotak roditelja bio kratkovidan. Jedna je skupina živjela u Singapuru, a druga (također singapurskog podrijetla) živjela je u Australiji. Rezultati su bili zapanjujući – samo 3,3% djece proučavane sedmogodišnje iz Australije razvilo je kratkovidnost u usporedbi s 29,1% u Singapuru. Kako objasniti razliku? Prvenstveno uvjetima života – djeca u Australiji nisu imala manje zadaća i obaveza u kojima su radili na blizinu nego vršnjaci u Singapuru, dapače, ali su zato puno više vremena provodila vani (13 sati tjedno u usporedbi s 3 sata tjedno).
No, kasnija istraživanja pokazala su da razlozi nisu samo u boravku vani, izvan “kutije”. Manja vjerojatnost za razvoj minus dioptrije povezuje se s dopaminom, neuroprijenosnikom poznatijim i kao “hormon sreće”. Uredan ciklus dopamina koji utječe na normalan rast oka povezan je s dovoljnom količinom prirodnog svjetla. Svakako, to nikako ne znači da oči ne bismo trebali zaštiti od UV zračenja, ili još manje da bismo oči trebali izlagati gledanju u sunce.
No, djeca bi svakako trebala boraviti vani, barem isto onoliko vremena koliko provode gledajući na blizinu (crtanje, čitanje, igra s igračkama, gledanje u ekran mobitela, tableta, računala ili TV-a). To je potvrdilo i istraživanje objavljeno lani (Caroline Klaver i suradnici) u kojem je utvrđeno da je niža razina seruma vitamina D kod djece u izravnoj vezi s razvojem kratkovidnosti. Znamo da vitamin D naša koža proizvodi prvenstveno pod utjecajem sunčevih zraka pa se vitamin D često naziva i sunčevim vitaminom.

Kako se riješiti dioptrije?

Svi koji nose naočale ili leće znaju s kakvim se problemima svakodnevno susreću. Jedini način da ih se riješite, a s njima i svih povezanih problema kojih smo više ili manje svjesni jest lasersko skidanje dioptrije. Njime se uklanjanju dioptrije u rasponu od -10 do +6 i do ±6 cilindara astigmatizma. Za veće dioptrije rješenje je ugradnja fakičnih leća od trajnih materijala koje korigiraju dioptriju u samom oku, a osoba ih uopće ne osjeti. Lasersko skidanje dioptrije je bezbolan i učinkovit način kako se trajno riješiti dioptrije u samo 10 minuta. To je danas najizvođeniji zahvat u medicini koji se u medicini izvodi na zahtjev pacijenta. Do danas laserski se dioptrije riješilo više od 50 milijuna ljudi. Samo u Klinici Svjetlost skinuli smo dioptriju s više od 60 tisuća očiju. Koristimo najmodernije lasere (IFS femtosecond laseri za kreiranje rožničnog prekloplca i Schwind excimer laseri za skidanje dioptrije) koji su standard u najboljim svjetskim očnim centrima. Laseri su u potpunosti kompjuterski kontrolirani kako bi ostvarili savršeno precizan rezultat – život bez dioptrije.

dr. sc. Maja Bohač, voditeljica Odsjeka za refraktivnu kirurgiju Klinike Svjetlost

četvrtak, 24. kolovoza 2017.

Znate li kada je pravo vrijeme odvesti dijete na pregled kod oftalmologa?



Najčešće očne bolesti i stanja koja mogu biti uzrok loše vidne oštrine u djeteta su refraktivne pogreške koje se ispravljaju naočalama ili kontaktnim lećama te strabizam (neprirodan položaj očiju, škiljavost). Ostali mogući uzroci lošeg vida jesu zamućenje očne leće (katarakta), glaukom (povišen očni tlak), ozljede očiju (često djeca ne kažu da su se ozlijedila), bolesti rožnice, bolesti mrežnice i vidnog živca, tumori (retinoblastom) te neki nasljedni poremećaji. Simptomi i znakovi koji bi trebali pobuditi sumnju na očne bolesti kod djece su: - bijela zjenica - dijete ne uočava, odnosno pogledom ne prati predmete i igračke - dijete škilji, pokriva jedno oko rukom, naginje glavu - neprirodan položaj ili neusklađenost pokreta očiju (strabizam) - spontani, ritmički trzaji očiju (nistagmus) - pretjerano suzenje i crvenilo očiju, često trljanje očiju - umor, glavobolja ili vrtoglavica pri čitanju, brzo zamaranje kod čitanja - pretjerano približavanje TV-u Mnogi od poremećaja vida u dječjoj dobi jednostavno se liječe ako se otkriju na vrijeme. U Klinici Svjetlost oftalmološki pregled je prilagođen dobi djeteta pri čemu ga nastojimo djeci učiniti i što zanimljivijim. Za više informacija kliknite >> OVDJE ili nazovite >> +385 1 777 5656

subota, 24. lipnja 2017.

Rad naših stručnjaka oftalmologa objavljen u prestižnom svjetskom oftalmološkom časopisu


Tim refraktivnih kirurga Klinike Svjetlost rezultate istraživanja laserske korekcije astigmatizma objavio je u najprestižnijem svjetskom časopisu za refraktivnu kirurgiju.

Tim refraktivnih kirurga Klinike Svjetlost (dr. sc. Maja Bohač, dr. Alma Biščević, dr. Mateja Končarević, dr. Marija Antičić i prof. Nikica Gabrić) nakon višegodišnjeg istraživanja objavio je rad u najprestižnijem svjetskom časopisu za refraktivnu kirurgiju - “Journal of Refractive Surgery”. Studija pod nazivom “A Critical Evaluation of Refractive Outcomes Following LASIK for Moderate to High Astigmatism Using Two Excimer Laser Platforms” nastala je u suradnji s prof. Sudi Patelom, jednim od pionira u istraživačkom polju refraktivne kirurgije s kojim Klinika Svjetlost već niz godina surađuje kroz istraživanja i edukacije na području laserskog skidanja dioptrije.

petak, 9. lipnja 2017.

“Dani privatne inicijative u zdravstvu” – posebna ponuda Klinike Svjetlost

VRIJEME TRAJANJE AKCIJE:

Akcija traje od 5.06.2017. do 16.06.2017. U navedenom razdoblju potrebno je napraviti narudžbu, a uslugu obaviti do 30.06.2017.

Projekt je inicirala Hrvatska liječnika komora, a Klinika Svjetlost se kao vodeća oftalmološka institucija u regiji sa zadovoljstvom priključila projektu kako bi još većem broju pacijenata omogućila da svoje očne probleme rješavaju brzo i efikasno. Saznajte više klikom na link.


petak, 26. svibnja 2017.

Potpisan partnerski sporazum Svjetlosti i Hrvatske obrtničke komore


Zagreb, 22. svibnja 2017. - Temeljem Sporazuma Hrvatske obrtničke komore (HOK) sa Specijalnom bolnicom za oftalmologiju Svjetlost, koji su 22. svibnja u Zagrebu potpisali ovlaštenik predsjednika Hrvatske obrtničke komore Davor Pleško i poslovni direktor Klinike Svjetlost Boris Sruk, za potrebe HOK-a i njegovih članova u projektu Zajedničke nabave osiguravaju se posebni uvjeti za korištenje zdravstvenih usluga Specijalne bolnice za oftalmologiju Svjetlost.

četvrtak, 18. svibnja 2017.

Oftalmološka Klinika Svjetlost bogatija za još jednog doktora znanosti

Dr. Maja Bohač obranila je doktorsku disertaciju na temu usporedbe dvaju metoda laserskog skidanja dioptrije i time stekla titulu doktorice znanosti.

Zagreb, 24.4.2017. - Dr. Maja Bohač, voditeljica Odsjeka za refraktivnu kirurgiju Klinike Svjetlost, uspješno je obranila doktorsku disertaciju na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Titulu doktorice znanosti stekla je obranivši rad na temu "Usporedba femtosekundnoga lasera i mehaničkih mikrokeratoma pri laserskoj disekciji rožnice".

 Istraživanje je rezultat višegodišnjeg rada pri kojem tijekom laserskog skidanja dioptrije uspoređivani ishodi dvaju različitih metoda laserskog skidanja dioptrije - kreiranje rožničnog preklopca (flapa) s mehaničkim mikrokeratomom i femtosekundarnim laserom. Dobiveni rezultati istraživanja pomoći će dodatnom unaprijeđenju kvalitete usluge i zadovoljstvu pacijenata koji se odlučuju riješiti dioptrije laserom.

U dosadašnjoj karijeri dr. Maja Bohač obavila je više od 13 tisuća laserskih skidanja dioptrije, a doktorat je dodatna potvrda stručnosti i znanstvene izvrsnosti. Klinika Svjetlost trenutno ima 2 redovna profesora oftalmologije, 2 docenta, 3 doktora i jednog magistra znanosti, a u postupku stjecanja doktorata je još četvero liječnika specijalista oftalmologije.

ponedjeljak, 8. svibnja 2017.

Znate li što UV zrake čine vašim očima i kako se pravilno zaštititi?

Kažu da su oči ogledalo duše i najvažnije osjetilo.
Kažu da se jezik ljubavi nalazi u očima (Phineas Fletcher).. :-)

Jednostavna dnevna zaštita i nekoliko savjeta pomoći će vam da sačuvate svoje oči i osjetljivu kožu oko njih.
Tijekom vremena, sunčeve zrake mogu ozbiljno oštetiti oči i okolnu kožu vjeđa te uzrokovati gubitak vidne oštrine, razvoj mrene, makularne degeneracije i karcinoma na vjeđama.

Ultraljubičaste A (UVA) i ultraljubičaste B (UVB) zrake sunčeve svjetlosti su snažne, nevidljive zrake s valnom duljinom kraćom od vidljivog svjetla. Povezuju se s nastankom mrene, tumorima vjeđa i imaju važnu ulogu u nastanku makularne degeneracije. Osim toga, odgovorne su za prerani nastanak bora, dehidraciju i starenje kože oko očiju, crvenilo i opekline.

Više informacija o zaštiti oka pročitajte na linku.


ponedjeljak, 24. travnja 2017.

Neurostimulacija u nosu kao rješenje za suhe oči?

Oculeve - nosni neurostimulator

“Oculeve” je intranazalni neurostimulator, ručni stimulator koji je namijenjen za povećanje lučenja suza kod pacijenata sa suhim okom. Neurostimulacija u nosu je obećavajuće novo otkriće za rješavanje bolesti suhog oka, što pretpostavljaju rezultati ranog kliničkog ispitivanja prezentiranom na Američkom kongresu za refraktivnu kirurgiju (ASCRS) 2016. u New Orleansu.
 

Stanja i lijekovi vezani za suho oko

Oko 31 milijun ljudi diljem svijeta pati od problema suhog oka. Ovo stanje je uzrokovano brojnim čimbenicima kao što su: starija životna dob, dogogodišnje nošenje kontaktnih leća, uzimanje određenih vrsta lijekova (antidepresivi, antiopsihotici, lijekovi za hipertenziju, oralni kontraceptivi…), razne bolesti oka i organizma (poremećen rad štitne žlijezde, dijabetes, reumatoidni artritis…) te faktori okoline (rad za računalom, suh zrak radi rada klime...). Kod nedostatka suza, površina oka nije zaštićena te uzrokuje nelagodu, osjećaj žarenja u oku, svrbež, težinu i umor u oku, crvene oči ili osjetljivost na svijetlo.
 

Način stvaranja suza u oku

Lučenje suza je regulirano složenim čimbenicima. Naime, suze se stvaraju u suznoj žlijezdi (lat. Glandula lacrimalis) koja se nalazi ispod gornje vjeđe sa vanjske strane očne jabučice. Prilikom treptanja suze se raspoređuju po cijeloj površini oka i odlaze prema nosu preko suznih kanalića. Lučenje suza potiču emocije (plač), podražaji oka kao što su dim, smog, nikotin, prašina, upala...

Suzna žlijezda proizvodi suze koje sadržavaju tekućinu i proteine, a stanice spojnice na bijelom dijelu oka luče gel, odnosno mucin - tvar koja će u kontaktu s vodom postati sluz (mukus) te koristiti kao zaštitni prekrivač oka. Stimulacija osjeta površine oka započinje osjetilni refleks koji rezultira lučenjem suza. Živci koji su smješteni u nosu također doprinose procesu te stimuliraju refleks suzenja oka.

Više o ovoj temi čitajte na  stranicama klinike Svjetlost.


ponedjeljak, 10. travnja 2017.

Želiš se konačno riješiti naočala i leća?

Uhvati našeg zeca do 17. travnja i iskoristi priliku koju ti nudi 😊 Naruči se na pregled za lasersko skidanje dioptrije u klinikama Svjetlost u Zagrebu ili Splitu, saznaj koja je metoda u Tvom slučaju najbolja i za samo 10 minuta promjeni pogled na svijet!





četvrtak, 30. ožujka 2017.

Ugradnja leća – rješenje i za iznimno visoke dioptrije

Rekli su vam da niste kandidat za lasersko skidanje dioptrije? No, znate li da postoji i druga metoda pomoću koje se možete riješiti pomagala za vid bez kojih Vam je život nezamisliv?
Kod osoba s iznimno visokim dioptrijama, preko -10.0 ili +6.00, kao i onih kod kojih se na pregledu otkrije da su njihove rožnice pretanke za djelovanje lasera ili pak posjeduju neke nepravilnosti na rožnici zbog čega postoji rizik od komplikacija za vrijeme laserskog skidanja dioptrije, postoji mogućnost ugradnje fakičnih leća.

 Fakične leće ugrađuju se u prednji dio oka, ispred ili iza zjenice i funkcioniraju kao kontaktna leća u oku, samo što pacijent nema nikakvu brigu oko njih niti ih osjeti.

Više o rješenju i za iznimno visoke dioptrije pročitajte na linku.


ponedjeljak, 20. ožujka 2017.

Liječnici Svjetlosti na kongresu Jugoistočnoeuropskog oftalmološkog društva u Bratislavi

Liječnici očne Klinike Svjetlost sudjelovali su na 13. Kongresu Jugoistočno europskog oftalmološkog društva (SEEOS) i 22. Kongresu Slovačkog oftalmološkog društva u Bratislavi od 29.9. do 1.10. 2016. godine.

  Dr. Ante Barišić sudjelovao je kao panelist na Simpoziju Jugoistočno europskog društva liječnika za kirurgiju katarakte i refraktivnu kirurgiju (SESCRS) pod nazivom "Katarakta u ekstremnim slučajevima-Video simpozij" gdje je prikazao način rješavanja decentriranih multifokalnih leća prema ideji prof. Gabrića. Video je izazvao veliki interes sudionika i pohvale za inventivnost i kiruršku vještinu.

Dr. Barišić je također održao dva predavanja Simpoziju o kirurgiji katarakte s temama ugradnje kombinacije dviju multifokalnih leća kod pacijenata s mrenom ili pri korekciji dioptrije i ugradnji Symfony leće s produženim rasponom vida kod pacijenata koji imaju mrenu, a ranije su se podvrgnuli laserskom skidanju dioptrije.

Dr. Ivan Boras, specijalist za bolesti stražnjeg dijela oka održao je predavanje o upotrebi i iskustvima s najnovijim Swept Source OCT-om i prikazao prednosti tog OCT-a u odnosu na ranije generacije tih uređaja.

Dr. Adi Pašalić, specijalist na Odsjeku za rožnicu u Simpoziju o refraktivnoj kirurgiji održao je predavanje o iskustvima s ugradnjom fakičnih ICL leća kod pacijenata s visokom dioptrijom i astigmatizmon i predavanje o operaciji mrene nakon transplantacije rožnice.


petak, 3. ožujka 2017.

Oftalmozi Svjetlosti na kongresu ESCRS u Maastrichtu

Zimski kongres Europskog društva za kirurgiju katarakte i refraktivnu kirurgiju (European Society of Cataract and Refractive Surgeons, ESCRS) bio je još jedna prilika koju su oftalmolozi “Svjetlosti” iskoristili kako bi na međunarodnoj razini prezentirali rezultate svojih istraživanja i održali tečajeve na kojima su predstavili vještine operacije mrene.

Ovogodišnji zimski kongres održan je od 10. do 12. veljače u nizozemskom Maastrichtu. Radi se o središnjem kongresu kirurga prednjeg dijela oka (katarakte, rožnica, skidanje dioptrije i sl.) na kojem se uobičajeno predstavljaju noviteti s područja kirurgije mrene tj. katarakte i refraktivne kirurgije. Ovogodišnji zimski kongres je 21. po redu, a sudjelovalo je oko 1000 oftalmologa iz Europe i svijeta. Od oftalmologa iz Svjetlosti predavanja su održale prof. Iva Dekaris i dr. Maja Bohač.

Prof. Iva Dekaris, službeni instruktor Europskog društva za kirurgiju katarakte i refraktivnu kirurgiju (ESCRS), vodila je praktični i teoretski tečaj operacije sive mrene. U praktičnom dijelu tečaja koji se obavlja na animalnim očima u tzv. wet-labu obučavala je specijaliste i specijalizante iz Njemačke, Nizozemske, Francuske, Ukrajine te Bosne i Hercegovine kako se pravilno vrši operacija mrene.

U teoretskom dijelu tečaja pod nazivom “Cataract Surgery Didactic Course” kojeg pohađa oko stotinjak oftalmologa, zajedno s ostalim pozvanim predavačima (iz Engleske, Njemačke, Rusije, Mađarske i Austrije) govorila je o kirurškim tehnikama prilikom komplikacija nastalih u operaciji mrene, te kakve se intraokularne leće trebaju upotrijebiti u takvim slučajevima. 

Doktorica Maja Bohač, voditeljica Odsjeka za refraktivnu kirurgiju, u sklopu simpozija "Slobodne teme: Refraktivna kirurgija" prezentirala je svoja iskustva o rijetkoj pojavi takozvanih ektatičnih procesa nakon LASIK metode operacije, o njihovoj incidenciji i rješavanju. Tema je izazvala veliko zanimanje i brojne pozitivne komentare, ali i upite pune dvorane.

Također, u sekciji „Poster prezentacija“ predstavila je 3-godišnje iskustvo Klinike za oftalmologiju s ugradnjom fakičnih ICL (Implantable Collamer Lens) leća, kao jedne od trenutno najreprezentativnijih leća tog tipa za rješavanje visokih dioptrija kod pacijenata koji nisu kandidati za lasersku operaciju.

petak, 10. veljače 2017.

Kako previše vremena provedeno ispred ekrana utječe na vid vašeg djeteta?

U današnje vrijeme upotreba računala postala je normalna, skoro u svakom domu možemo pronaći bar jedno računalo, a raste i postotak djece koja imaju vlastito računalo. Broj provedenih sati pred računalom u posljednjih 10 godina porastao je u prosjeku za više od 1h, a djeca u pubertetu i adolescenti provedu više od 90 min dnevno gledajući poruke na mobitelu.

Broj kratkovidnih osoba zadnjih 30 godina dosta je porastao, jedna američka studija dokazala je porast od 66% kod osoba starijih od 12 godina. Kada se prisjetimo našeg djetinjstva i usporedimo ga s današnjom djecom, shvatimo da smo kao djeca više vremena provodili vani, roditelji bi nas jedva dozvali doma, dok je sada situacija da djeca mnogo vremena provode pred računalom, tabletom ili mobitelom te roditelji današnju djecu doslovno tjeraju da se igraju vani.

Iako još uvijek nismo uspjeli dokazati direktnu vezu između dugotrajnog rada na računalu i povećanog rasta dioptrije, pojavnost kratkovidnosti kod djece (ali i odraslih) često se povezuje sve većim radom na računalu. Oko se pri gledanju na blizinu mora akomodirati (izoštriti fokus) što iziskuje određeni napor. Zbog stalnog napora, a da slika pada na retinu, oko se prilagođava tako da se produžuje te time postaje kratkovidno.
 

Kako izbjeći da i vaše dijete ima problema s vidom zbog gledanja u monitor?

  • Provjerite vid vašeg djeteta. Djeca su prilagodljiva, te mogu pretpostavljati da je ono što vide i kako vide normalno iako mogu imati problema s vidom. Dijete nakon treće godine života, a posebno prije početka škole, treba napraviti detaljan pregled vida.
  • Ograničite vrijeme provedeno na računalu. Djeca nisu svjesna koliko vremena provedu pred ekranom pa ponekad mogu satima buljiti u ekran sa svega nekoliko pauza ili bez njih. Objasnite im da su češće pauze zdravije za njihove oči te da pokušaju s pravilom 20-20, da svakih 20 minuta uzmu pauzu od 20 sekundi. To će smanjiti napor akomodacije.
  • Poboljšajte uvjete u kojima radite na računalu. Djeca su manja od odraslih za koje su računala u pravilu namijenjena te njihov kut gledanja u ekran može biti drugačiji. Korisnici računala bi trebali gledati na ekran prema dolje, a udaljenost od računala bi trebala biti između 40-70 cm. Rad bliži od 40 cm uzrokuje napor akomodacije. Smanjite količinu svjetla u sobi kada radite na računalu, prozori i drugi izvori svjetla ne bi trebali biti direktno vidljivi kada gledate na monitor.
  • Obratite pozornost na često treptanje ili trljanje očiju. Kada se na nešto fokusiramo, naš mozak blokira treptanje da ne bi izgubio sliku, a rjeđim treptanjem oko se više suši. Suhoća oka postala je bolest modernog doba baš iz razloga pretjerane upotrebe računala, a nažalost i djeca sve više imaju taj problem. Kapanje umjetnih suza rješava taj problem, ali boravak na svježem zraku bez gledanja u ekran daleko je zdraviji za oči i za dijete.

dr. Neven Miličić, spec. oftalmolog

petak, 20. siječnja 2017.

Oftalmolozi klinike Svjetlost čvrsto vjeruju u garanciju kvalite

Mi prihvaćamo da su glavne vrijednosti koje definiraju parametre kvalitete u našoj klinici: dostojanstvo i zadovoljstvo ljudi, izbor i privatnost, dostupnost vrhunskoj zdravstvenoj zaštiti, učinkovitost i efikasnost naših djelatnika i odjela.

Čvrsto vjerujemo da su:
  • Pristup orijentiran prema pacijentima;
  • Profesionalna kompetencija i etika;
  • Profesionalna odgovornost;
  • Sustavni pristup svim djelatnostima;
  • Procesni pristup u rješavanju važnijih problema, Timski rad;
  • Pravilan odnos prema našim dobavljačima;
  • Efikasno vođenje svih odjela klinike
preduvjet za ukupno poboljšanje kvalitete naših usluga i zdravstvene zaštite naših pacijenata.

Uvjereni smo da su profesionalna odgovornost i odgovornost menadžmenta obveza koja vodi poboljšanju kvalitete naših usluga, uz pozitivnu stimulaciju, korištenje informacija, stručnu edukaciju te kompetenciju i etiku svih zaposlenika u našoj očnoj klinici.

Specijalna bolnica za oftalmologiju „Svjetlost“ će u suradnji s Ministarstvom zdravstva i drugim institucijama raditi na stalnom poboljšanju i unaprjeđenju postojećih usluga koje će se temeljiti u nabavci suvremene opreme, specijalizaciji i subspecijalizaciji mladih inventivnih kadrova, uređenju adekvatnih radnih prostora te u proširenju kliničkih aktivnosti, a što će biti u skladu sa stvarnim zahtjevima, potrebama i očekivanjima naših pacijenata.

U svim segmentima našeg djelovanja na raznini smo vrhunskih svjetskih zdravstvenih ustanova kako bi se postigla poslovna izvrsnost i vrhunska kontinuirana medicinska skrb. Preduvjeti za to su integrirani informacijski sustavi, vrhunska interna i eksterna edukacija svih djelatnika, visoka svijest i etika, poštivanja prava pacijenata na točnu informaciju o prognozi, modalitetima liječenja i rizicima te suvremena logistička podrška svim procesima u klinici.

ponedjeljak, 16. siječnja 2017.

Kupate se i tuširate s kontaktnim lećama, a znate li za Acanthamoebu?

Acanthamoeba je široko rasprostranjeni parazit iz grupe praživotinja. Prisutan je u zemlji, zraku, ali uglavnom u vodenim sustavima diljem svijeta. Njihova glavna staništa su jezera, rijeke i mora, no nalazimo ih u bazenima, tekućoj vodi i klimatizacijskim sustavima.

Upala rožnice uzrokovana Acanthamoebom po prvi puta je opisana 1973. godine. To je ozbiljno stanje koje prijeti gubitkom vida, teško se liječi i ostavlja teške posljedice na rožnici zbog kojih je često je potrebna i transplantacija rožnice.

Bolest je u oko 90% slučajeva vezana za nošenje kontaktnih leća budući da one uzrokuju mikrotraume rožnice pa ovaj parazit može prodrijeti u oko. Ovo ne znači da se bolest javlja često, ali zahtjeva brigu i pridržavanje uputa o ponašanju i održavanju kontaktnih leća.

Upala može biti povezana s nošenjem svih vrsta kontaktnih leća. Faktori koji povećavaju rizik od infekcije su:
  • Upotreba vode iz slavine tijekom održavanja kontaktnih leća
  • Upotreba otopina kojima je istekao rok ili čuvanje kontaktnih leća u fiziološkoj otopini
  • Stare i prljave posudice za čuvanje leća
  • Nošenje kontaktnih leća u saunama, plivanje i tuširanje s lećama
  • Nepridržavanje propisanog roka zamjene kontaktne leće
  • Prljave ruke 
Znakovi upale su nespecifični, ono što karakterizira ovu bolest u početku je nersrazmjer boli i nalaza na rožnici. U kasnijim fazama bolest se razbuktava, dolazi do velike upale, zamućenja rožnice i njenog stanjivanja.

Ukoliko se posumnja na Acanthamoebu potrebno je što prije uzeti uzorak rožnice na mikrobiološku analizu da bi se pravovremeno započelo liječenje lokalnim i sistemskim lijekovima. Liječenje je teško, dugotrajno i s neizvjesnim ishodom.

dr. Maša Mikuličić, spec. oftalmolog

utorak, 10. siječnja 2017.

Povjerite svoje oči najiskusnijim oftalmolozima u klinici Svjetlost

Specijalna bolnica za oftalmologiju Svjetlost vodeća je oftalmološka ustanova u regiji koja pruža kompletnu uslugu. Poznata je po najvišim standardima tehničke podrške i ljudskog znanja te se konstantno pokazuje kao predstavnik najnovije tehnologije u oftalmološkoj praksi. Prva je privatna sveučilišna klinika u Hrvatskoj, a osim u Zagrebu, gdje je smještena matična ustanova, ima svoje centre i u Splitu, te susjednoj Bosni i Hercegovini u Sarajevu i Banja Luci.

 Naši oftalmolozi su vrhunski stručnjaci s desecima tisuća operativnih zahvata iza sebe koji svakom pacijentu pristupaju individualno i traže najbolje moguće rješenje za njega.

ponedjeljak, 2. siječnja 2017.

Prof. Gabrić na kongresu o budućnosti zdravstvene industrije

Ravnatelj Specijalne bolnice za oftalmologiju Svjetlost prof. Nikica Gabrić sudjelovao je na 2. Hrvatskom zdravstvenom kongresu na temu "Budućnost zdravstvene industrije" održanom u hotelu Westin 25. listopada.

"Državni sektor nikad se neće reformirati bez konkurencije, jednako tako kao što država nikad neće financirati privatnike. Također, reforma zdravstva ne provodi se stoga što bi ona sve na vlasti razvlastila jer ne bi zadovoljili kriterije", rekao je prof. Gabrić na panelu o budućnosti hrvatskog zdravstva. Drži i da sve reforme padaju jer postoji tiha oporba u vladajućim ustanovama, a istodobno ravnatelji i ministri nemaju znanja o poslovanju i ne razumiju što je imovina i bilanca. "Stoga očna Klinika Svjetlost ne surađuje s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje i to je moguće provesti u oftalmologiji, no ne i u skupljim specijalnostima", svjestan je prof. Gabrić. Sudionici panel diskusije složili su se o tome kako nova administracija mora naći prihvatljivi i održivi model suradnje javnog i privatnog zdravstvenog sektora.