Znate li što UV zrake čine vašim očima i kako se pravilno zaštititi?

Kažu da su oči ogledalo duše i najvažnije osjetilo.
Kažu da se jezik ljubavi nalazi u očima (Phineas Fletcher).. :-)

Jednostavna dnevna zaštita i nekoliko savjeta pomoći će vam da sačuvate svoje oči i osjetljivu kožu oko njih.
Tijekom vremena, sunčeve zrake mogu ozbiljno oštetiti oči i okolnu kožu vjeđa te uzrokovati gubitak vidne oštrine, razvoj mrene, makularne degeneracije i karcinoma na vjeđama.

Ultraljubičaste A (UVA) i ultraljubičaste B (UVB) zrake sunčeve svjetlosti su snažne, nevidljive zrake s valnom duljinom kraćom od vidljivog svjetla. Povezuju se s nastankom mrene, tumorima vjeđa i imaju važnu ulogu u nastanku makularne degeneracije. Osim toga, odgovorne su za prerani nastanak bora, dehidraciju i starenje kože oko očiju, crvenilo i opekline.

Više informacija o zaštiti oka pročitajte na linku.

Neurostimulacija u nosu kao rješenje za suhe oči?

Oculeve - nosni neurostimulator

“Oculeve” je intranazalni neurostimulator, ručni stimulator koji je namijenjen za povećanje lučenja suza kod pacijenata sa suhim okom. Neurostimulacija u nosu je obećavajuće novo otkriće za rješavanje bolesti suhog oka, što pretpostavljaju rezultati ranog kliničkog ispitivanja prezentiranom na Američkom kongresu za refraktivnu kirurgiju (ASCRS) 2016. u New Orleansu.
 

Stanja i lijekovi vezani za suho oko

Oko 31 milijun ljudi diljem svijeta pati od problema suhog oka. Ovo stanje je uzrokovano brojnim čimbenicima kao što su: starija životna dob, dogogodišnje nošenje kontaktnih leća, uzimanje određenih vrsta lijekova (antidepresivi, antiopsihotici, lijekovi za hipertenziju, oralni kontraceptivi…), razne bolesti oka i organizma (poremećen rad štitne žlijezde, dijabetes, reumatoidni artritis…) te faktori okoline (rad za računalom, suh zrak radi rada klime...). Kod nedostatka suza, površina oka nije zaštićena te uzrokuje nelagodu, osjećaj žarenja u oku, svrbež, težinu i umor u oku, crvene oči ili osjetljivost na svijetlo.
 

Način stvaranja suza u oku

Lučenje suza je regulirano složenim čimbenicima. Naime, suze se stvaraju u suznoj žlijezdi (lat. Glandula lacrimalis) koja se nalazi ispod gornje vjeđe sa vanjske strane očne jabučice. Prilikom treptanja suze se raspoređuju po cijeloj površini oka i odlaze prema nosu preko suznih kanalića. Lučenje suza potiču emocije (plač), podražaji oka kao što su dim, smog, nikotin, prašina, upala...

Suzna žlijezda proizvodi suze koje sadržavaju tekućinu i proteine, a stanice spojnice na bijelom dijelu oka luče gel, odnosno mucin - tvar koja će u kontaktu s vodom postati sluz (mukus) te koristiti kao zaštitni prekrivač oka. Stimulacija osjeta površine oka započinje osjetilni refleks koji rezultira lučenjem suza. Živci koji su smješteni u nosu također doprinose procesu te stimuliraju refleks suzenja oka.

Više o ovoj temi čitajte na  stranicama klinike Svjetlost.

Želiš se konačno riješiti naočala i leća?

Uhvati našeg zeca do 17. travnja i iskoristi priliku koju ti nudi 😊 Naruči se na pregled za lasersko skidanje dioptrije u klinikama Svjetlost u Zagrebu ili Splitu, saznaj koja je metoda u Tvom slučaju najbolja i za samo 10 minuta promjeni pogled na svijet!

Ugradnja leća – rješenje i za iznimno visoke dioptrije

Rekli su vam da niste kandidat za lasersko skidanje dioptrije? No, znate li da postoji i druga metoda pomoću koje se možete riješiti pomagala za vid bez kojih Vam je život nezamisliv?
Kod osoba s iznimno visokim dioptrijama, preko -10.0 ili +6.00, kao i onih kod kojih se na pregledu otkrije da su njihove rožnice pretanke za djelovanje lasera ili pak posjeduju neke nepravilnosti na rožnici zbog čega postoji rizik od komplikacija za vrijeme laserskog skidanja dioptrije, postoji mogućnost ugradnje fakičnih leća.

 Fakične leće ugrađuju se u prednji dio oka, ispred ili iza zjenice i funkcioniraju kao kontaktna leća u oku, samo što pacijent nema nikakvu brigu oko njih niti ih osjeti.

Više o rješenju i za iznimno visoke dioptrije pročitajte na linku.

Liječnici Svjetlosti na kongresu Jugoistočnoeuropskog oftalmološkog društva u Bratislavi

Liječnici očne Klinike Svjetlost sudjelovali su na 13. Kongresu Jugoistočno europskog oftalmološkog društva (SEEOS) i 22. Kongresu Slovačkog oftalmološkog društva u Bratislavi od 29.9. do 1.10. 2016. godine.

  Dr. Ante Barišić sudjelovao je kao panelist na Simpoziju Jugoistočno europskog društva liječnika za kirurgiju katarakte i refraktivnu kirurgiju (SESCRS) pod nazivom "Katarakta u ekstremnim slučajevima-Video simpozij" gdje je prikazao način rješavanja decentriranih multifokalnih leća prema ideji prof. Gabrića. Video je izazvao veliki interes sudionika i pohvale za inventivnost i kiruršku vještinu.

Dr. Barišić je također održao dva predavanja Simpoziju o kirurgiji katarakte s temama ugradnje kombinacije dviju multifokalnih leća kod pacijenata s mrenom ili pri korekciji dioptrije i ugradnji Symfony leće s produženim rasponom vida kod pacijenata koji imaju mrenu, a ranije su se podvrgnuli laserskom skidanju dioptrije.

Dr. Ivan Boras, specijalist za bolesti stražnjeg dijela oka održao je predavanje o upotrebi i iskustvima s najnovijim Swept Source OCT-om i prikazao prednosti tog OCT-a u odnosu na ranije generacije tih uređaja.

Dr. Adi Pašalić, specijalist na Odsjeku za rožnicu u Simpoziju o refraktivnoj kirurgiji održao je predavanje o iskustvima s ugradnjom fakičnih ICL leća kod pacijenata s visokom dioptrijom i astigmatizmon i predavanje o operaciji mrene nakon transplantacije rožnice.

Oftalmozi Svjetlosti na kongresu ESCRS u Maastrichtu

Zimski kongres Europskog društva za kirurgiju katarakte i refraktivnu kirurgiju (European Society of Cataract and Refractive Surgeons, ESCRS) bio je još jedna prilika koju su oftalmolozi “Svjetlosti” iskoristili kako bi na međunarodnoj razini prezentirali rezultate svojih istraživanja i održali tečajeve na kojima su predstavili vještine operacije mrene.

Ovogodišnji zimski kongres održan je od 10. do 12. veljače u nizozemskom Maastrichtu. Radi se o središnjem kongresu kirurga prednjeg dijela oka (katarakte, rožnica, skidanje dioptrije i sl.) na kojem se uobičajeno predstavljaju noviteti s područja kirurgije mrene tj. katarakte i refraktivne kirurgije. Ovogodišnji zimski kongres je 21. po redu, a sudjelovalo je oko 1000 oftalmologa iz Europe i svijeta. Od oftalmologa iz Svjetlosti predavanja su održale prof. Iva Dekaris i dr. Maja Bohač.

Prof. Iva Dekaris, službeni instruktor Europskog društva za kirurgiju katarakte i refraktivnu kirurgiju (ESCRS), vodila je praktični i teoretski tečaj operacije sive mrene. U praktičnom dijelu tečaja koji se obavlja na animalnim očima u tzv. wet-labu obučavala je specijaliste i specijalizante iz Njemačke, Nizozemske, Francuske, Ukrajine te Bosne i Hercegovine kako se pravilno vrši operacija mrene.

U teoretskom dijelu tečaja pod nazivom “Cataract Surgery Didactic Course” kojeg pohađa oko stotinjak oftalmologa, zajedno s ostalim pozvanim predavačima (iz Engleske, Njemačke, Rusije, Mađarske i Austrije) govorila je o kirurškim tehnikama prilikom komplikacija nastalih u operaciji mrene, te kakve se intraokularne leće trebaju upotrijebiti u takvim slučajevima. 

Doktorica Maja Bohač, voditeljica Odsjeka za refraktivnu kirurgiju, u sklopu simpozija "Slobodne teme: Refraktivna kirurgija" prezentirala je svoja iskustva o rijetkoj pojavi takozvanih ektatičnih procesa nakon LASIK metode operacije, o njihovoj incidenciji i rješavanju. Tema je izazvala veliko zanimanje i brojne pozitivne komentare, ali i upite pune dvorane.

Također, u sekciji „Poster prezentacija“ predstavila je 3-godišnje iskustvo Klinike za oftalmologiju s ugradnjom fakičnih ICL (Implantable Collamer Lens) leća, kao jedne od trenutno najreprezentativnijih leća tog tipa za rješavanje visokih dioptrija kod pacijenata koji nisu kandidati za lasersku operaciju.

Kako previše vremena provedeno ispred ekrana utječe na vid vašeg djeteta?

U današnje vrijeme upotreba računala postala je normalna, skoro u svakom domu možemo pronaći bar jedno računalo, a raste i postotak djece koja imaju vlastito računalo. Broj provedenih sati pred računalom u posljednjih 10 godina porastao je u prosjeku za više od 1h, a djeca u pubertetu i adolescenti provedu više od 90 min dnevno gledajući poruke na mobitelu.

Broj kratkovidnih osoba zadnjih 30 godina dosta je porastao, jedna američka studija dokazala je porast od 66% kod osoba starijih od 12 godina. Kada se prisjetimo našeg djetinjstva i usporedimo ga s današnjom djecom, shvatimo da smo kao djeca više vremena provodili vani, roditelji bi nas jedva dozvali doma, dok je sada situacija da djeca mnogo vremena provode pred računalom, tabletom ili mobitelom te roditelji današnju djecu doslovno tjeraju da se igraju vani.

Iako još uvijek nismo uspjeli dokazati direktnu vezu između dugotrajnog rada na računalu i povećanog rasta dioptrije, pojavnost kratkovidnosti kod djece (ali i odraslih) često se povezuje sve većim radom na računalu. Oko se pri gledanju na blizinu mora akomodirati (izoštriti fokus) što iziskuje određeni napor. Zbog stalnog napora, a da slika pada na retinu, oko se prilagođava tako da se produžuje te time postaje kratkovidno.
 

Kako izbjeći da i vaše dijete ima problema s vidom zbog gledanja u monitor?

• Provjerite vid vašeg djeteta. Djeca su prilagodljiva, te mogu pretpostavljati da je ono što vide i kako vide normalno iako mogu imati problema s vidom. Dijete nakon treće godine života, a posebno prije početka škole, treba napraviti detaljan pregled vida.
• Ograničite vrijeme provedeno na računalu. Djeca nisu svjesna koliko vremena provedu pred ekranom pa ponekad mogu satima buljiti u ekran sa svega nekoliko pauza ili bez njih. Objasnite im da su češće pauze zdravije za njihove oči te da pokušaju s pravilom 20-20, da svakih 20 minuta uzmu pauzu od 20 sekundi. To će smanjiti napor akomodacije.
• Poboljšajte uvjete u kojima radite na računalu. Djeca su manja od odraslih za koje su računala u pravilu namijenjena te njihov kut gledanja u ekran može biti drugačiji. Korisnici računala bi trebali gledati na ekran prema dolje, a udaljenost od računala bi trebala biti između 40-70 cm. Rad bliži od 40 cm uzrokuje napor akomodacije. Smanjite količinu svjetla u sobi kada radite na računalu, prozori i drugi izvori svjetla ne bi trebali biti direktno vidljivi kada gledate na monitor.
• Obratite pozornost na često treptanje ili trljanje očiju. Kada se na nešto fokusiramo, naš mozak blokira treptanje da ne bi izgubio sliku, a rjeđim treptanjem oko se više suši. Suhoća oka postala je bolest modernog doba baš iz razloga pretjerane upotrebe računala, a nažalost i djeca sve više imaju taj problem. Kapanje umjetnih suza rješava taj problem, ali boravak na svježem zraku bez gledanja u ekran daleko je zdraviji za oči i za dijete.

dr. Neven Miličić, spec. oftalmolog