petak, 1. rujna 2017.

Znanstvenici utvrdili uzroke kratkovidnosti



Posljednjih godina puno se govori i piše o izrazitom porastu broja kratkovidnih osoba. Znanstvenici to opisuju i kao “epidemiju kratkovidnosti” koja je posebno izražena u SAD-u i državama istočne Azije. U SAD-u čak polovica mladih ima minus dioptriju, a u Kini, Japanu ili Koreji i više od 80%. I kod nas je sve više osoba koje za dobar vid na daljinu trebaju naočale ili kontaktne leće.

Kod osoba kod kojih nošenje naočala nije uzrokovano godinama (poslije 40. godine počinje slabiti akomodacija oka i s vremenom imamo potrebu za naočalama za čitanje), više od 95% osoba je kratkovidno (miopija), a samo 5% njih ima plus dioptriju i vid im je zamućen na blizinu, ali i na daljinu (hiperopija).

Što je kratkovidnost?

Kratkovidne osobe vide dobro na blizinu, ali ne i na daljinu. Dužina oka bez dioptrije je 24 milimetra. U slučaju kratkovidnosti vid na daljinu je zamućen jer je očna jabučica izdužena (1 milimetar predstavlja 3 dioptrije) pa leća u oku fokusira svjetlost ispred žute pjege, a ne na nju samu kao na centar našeg najoštrijeg vida na stražnjem dijelu oka. Najčešće rast oka prati rast tijela i završetkom puberteta dioptrija se stabilizira.

Zašto nastaje kratkovidnost?

Stoljećima su ljudi, poput astronoma Keplera, smatrali da je puno rada na blizinu (čitanje, pisanje) uzrok “kvarenja vida”. Znanstvenici su posljednjih desetljeća glavnim uzrokom nastanka dioptrije smatrali genetiku. Istraživanja pokazuju da se u velikoj mjeri kratkovidnost nasljeđuje, ali kako objasniti njezin porast u drugoj polovici 20. stoljeća?

Znanstvenici su uočili statistike koje pokazuju da je gotovo tri puta veća češća kratkovidnost kod osoba koje žive u gradovima nego na selu što se pripisuje fenomenu “života u kutiji”. Nedavno objavljeni rezultati istraživanja nizozemskog tima znanstvenika su potvrdili hipoteze poznate Rotterdam studije (1990-2008.) da je izduživanje očne jabučice i nastanak kratkovidnosti u izravnoj vezi s većim izlaganjem oka gledanju predmeta koji su nam blizu. No, taj razlog nije jedini.
Od 2008. znanstvenici sa Sveučilišta u Sydneyu proučavali su dvije skupine djece čiji je isti postotak roditelja bio kratkovidan. Jedna je skupina živjela u Singapuru, a druga (također singapurskog podrijetla) živjela je u Australiji. Rezultati su bili zapanjujući – samo 3,3% djece proučavane sedmogodišnje iz Australije razvilo je kratkovidnost u usporedbi s 29,1% u Singapuru. Kako objasniti razliku? Prvenstveno uvjetima života – djeca u Australiji nisu imala manje zadaća i obaveza u kojima su radili na blizinu nego vršnjaci u Singapuru, dapače, ali su zato puno više vremena provodila vani (13 sati tjedno u usporedbi s 3 sata tjedno).
No, kasnija istraživanja pokazala su da razlozi nisu samo u boravku vani, izvan “kutije”. Manja vjerojatnost za razvoj minus dioptrije povezuje se s dopaminom, neuroprijenosnikom poznatijim i kao “hormon sreće”. Uredan ciklus dopamina koji utječe na normalan rast oka povezan je s dovoljnom količinom prirodnog svjetla. Svakako, to nikako ne znači da oči ne bismo trebali zaštiti od UV zračenja, ili još manje da bismo oči trebali izlagati gledanju u sunce.
No, djeca bi svakako trebala boraviti vani, barem isto onoliko vremena koliko provode gledajući na blizinu (crtanje, čitanje, igra s igračkama, gledanje u ekran mobitela, tableta, računala ili TV-a). To je potvrdilo i istraživanje objavljeno lani (Caroline Klaver i suradnici) u kojem je utvrđeno da je niža razina seruma vitamina D kod djece u izravnoj vezi s razvojem kratkovidnosti. Znamo da vitamin D naša koža proizvodi prvenstveno pod utjecajem sunčevih zraka pa se vitamin D često naziva i sunčevim vitaminom.

Kako se riješiti dioptrije?

Svi koji nose naočale ili leće znaju s kakvim se problemima svakodnevno susreću. Jedini način da ih se riješite, a s njima i svih povezanih problema kojih smo više ili manje svjesni jest lasersko skidanje dioptrije. Njime se uklanjanju dioptrije u rasponu od -10 do +6 i do ±6 cilindara astigmatizma. Za veće dioptrije rješenje je ugradnja fakičnih leća od trajnih materijala koje korigiraju dioptriju u samom oku, a osoba ih uopće ne osjeti. Lasersko skidanje dioptrije je bezbolan i učinkovit način kako se trajno riješiti dioptrije u samo 10 minuta. To je danas najizvođeniji zahvat u medicini koji se u medicini izvodi na zahtjev pacijenta. Do danas laserski se dioptrije riješilo više od 50 milijuna ljudi. Samo u Klinici Svjetlost skinuli smo dioptriju s više od 60 tisuća očiju. Koristimo najmodernije lasere (IFS femtosecond laseri za kreiranje rožničnog prekloplca i Schwind excimer laseri za skidanje dioptrije) koji su standard u najboljim svjetskim očnim centrima. Laseri su u potpunosti kompjuterski kontrolirani kako bi ostvarili savršeno precizan rezultat – život bez dioptrije.

dr. sc. Maja Bohač, voditeljica Odsjeka za refraktivnu kirurgiju Klinike Svjetlost

četvrtak, 24. kolovoza 2017.

Znate li kada je pravo vrijeme odvesti dijete na pregled kod oftalmologa?



Najčešće očne bolesti i stanja koja mogu biti uzrok loše vidne oštrine u djeteta su refraktivne pogreške koje se ispravljaju naočalama ili kontaktnim lećama te strabizam (neprirodan položaj očiju, škiljavost). Ostali mogući uzroci lošeg vida jesu zamućenje očne leće (katarakta), glaukom (povišen očni tlak), ozljede očiju (često djeca ne kažu da su se ozlijedila), bolesti rožnice, bolesti mrežnice i vidnog živca, tumori (retinoblastom) te neki nasljedni poremećaji. Simptomi i znakovi koji bi trebali pobuditi sumnju na očne bolesti kod djece su: - bijela zjenica - dijete ne uočava, odnosno pogledom ne prati predmete i igračke - dijete škilji, pokriva jedno oko rukom, naginje glavu - neprirodan položaj ili neusklađenost pokreta očiju (strabizam) - spontani, ritmički trzaji očiju (nistagmus) - pretjerano suzenje i crvenilo očiju, često trljanje očiju - umor, glavobolja ili vrtoglavica pri čitanju, brzo zamaranje kod čitanja - pretjerano približavanje TV-u Mnogi od poremećaja vida u dječjoj dobi jednostavno se liječe ako se otkriju na vrijeme. U Klinici Svjetlost oftalmološki pregled je prilagođen dobi djeteta pri čemu ga nastojimo djeci učiniti i što zanimljivijim. Za više informacija kliknite >> OVDJE ili nazovite >> +385 1 777 5656

subota, 24. lipnja 2017.

Rad naših stručnjaka oftalmologa objavljen u prestižnom svjetskom oftalmološkom časopisu


Tim refraktivnih kirurga Klinike Svjetlost rezultate istraživanja laserske korekcije astigmatizma objavio je u najprestižnijem svjetskom časopisu za refraktivnu kirurgiju.

Tim refraktivnih kirurga Klinike Svjetlost (dr. sc. Maja Bohač, dr. Alma Biščević, dr. Mateja Končarević, dr. Marija Antičić i prof. Nikica Gabrić) nakon višegodišnjeg istraživanja objavio je rad u najprestižnijem svjetskom časopisu za refraktivnu kirurgiju - “Journal of Refractive Surgery”. Studija pod nazivom “A Critical Evaluation of Refractive Outcomes Following LASIK for Moderate to High Astigmatism Using Two Excimer Laser Platforms” nastala je u suradnji s prof. Sudi Patelom, jednim od pionira u istraživačkom polju refraktivne kirurgije s kojim Klinika Svjetlost već niz godina surađuje kroz istraživanja i edukacije na području laserskog skidanja dioptrije.

petak, 9. lipnja 2017.

“Dani privatne inicijative u zdravstvu” – posebna ponuda Klinike Svjetlost

VRIJEME TRAJANJE AKCIJE:

Akcija traje od 5.06.2017. do 16.06.2017. U navedenom razdoblju potrebno je napraviti narudžbu, a uslugu obaviti do 30.06.2017.

Projekt je inicirala Hrvatska liječnika komora, a Klinika Svjetlost se kao vodeća oftalmološka institucija u regiji sa zadovoljstvom priključila projektu kako bi još većem broju pacijenata omogućila da svoje očne probleme rješavaju brzo i efikasno. Saznajte više klikom na link.


petak, 26. svibnja 2017.

Potpisan partnerski sporazum Svjetlosti i Hrvatske obrtničke komore


Zagreb, 22. svibnja 2017. - Temeljem Sporazuma Hrvatske obrtničke komore (HOK) sa Specijalnom bolnicom za oftalmologiju Svjetlost, koji su 22. svibnja u Zagrebu potpisali ovlaštenik predsjednika Hrvatske obrtničke komore Davor Pleško i poslovni direktor Klinike Svjetlost Boris Sruk, za potrebe HOK-a i njegovih članova u projektu Zajedničke nabave osiguravaju se posebni uvjeti za korištenje zdravstvenih usluga Specijalne bolnice za oftalmologiju Svjetlost.

četvrtak, 18. svibnja 2017.

Oftalmološka Klinika Svjetlost bogatija za još jednog doktora znanosti

Dr. Maja Bohač obranila je doktorsku disertaciju na temu usporedbe dvaju metoda laserskog skidanja dioptrije i time stekla titulu doktorice znanosti.

Zagreb, 24.4.2017. - Dr. Maja Bohač, voditeljica Odsjeka za refraktivnu kirurgiju Klinike Svjetlost, uspješno je obranila doktorsku disertaciju na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Titulu doktorice znanosti stekla je obranivši rad na temu "Usporedba femtosekundnoga lasera i mehaničkih mikrokeratoma pri laserskoj disekciji rožnice".

 Istraživanje je rezultat višegodišnjeg rada pri kojem tijekom laserskog skidanja dioptrije uspoređivani ishodi dvaju različitih metoda laserskog skidanja dioptrije - kreiranje rožničnog preklopca (flapa) s mehaničkim mikrokeratomom i femtosekundarnim laserom. Dobiveni rezultati istraživanja pomoći će dodatnom unaprijeđenju kvalitete usluge i zadovoljstvu pacijenata koji se odlučuju riješiti dioptrije laserom.

U dosadašnjoj karijeri dr. Maja Bohač obavila je više od 13 tisuća laserskih skidanja dioptrije, a doktorat je dodatna potvrda stručnosti i znanstvene izvrsnosti. Klinika Svjetlost trenutno ima 2 redovna profesora oftalmologije, 2 docenta, 3 doktora i jednog magistra znanosti, a u postupku stjecanja doktorata je još četvero liječnika specijalista oftalmologije.

ponedjeljak, 8. svibnja 2017.

Znate li što UV zrake čine vašim očima i kako se pravilno zaštititi?

Kažu da su oči ogledalo duše i najvažnije osjetilo.
Kažu da se jezik ljubavi nalazi u očima (Phineas Fletcher).. :-)

Jednostavna dnevna zaštita i nekoliko savjeta pomoći će vam da sačuvate svoje oči i osjetljivu kožu oko njih.
Tijekom vremena, sunčeve zrake mogu ozbiljno oštetiti oči i okolnu kožu vjeđa te uzrokovati gubitak vidne oštrine, razvoj mrene, makularne degeneracije i karcinoma na vjeđama.

Ultraljubičaste A (UVA) i ultraljubičaste B (UVB) zrake sunčeve svjetlosti su snažne, nevidljive zrake s valnom duljinom kraćom od vidljivog svjetla. Povezuju se s nastankom mrene, tumorima vjeđa i imaju važnu ulogu u nastanku makularne degeneracije. Osim toga, odgovorne su za prerani nastanak bora, dehidraciju i starenje kože oko očiju, crvenilo i opekline.

Više informacija o zaštiti oka pročitajte na linku.